Jestel ikada gledali u nebo sa obicnim dvogledom ali po noci ? Ja sinoc i prekisnoc prvi put vidjeh nesto sto me je fakat iznenadilo. Nocno nebo je puno letecih objekata. Ono po danu mi vidimo avione kako lete, i to je ono po neki avion tamo i vamo. Medjutim kad pogledate noci ali obavezno sa dvogledom jer se obicnom okom ne vidi a i sa dvogledom je to onako slabo vidljivo, iznenadit te se. Ja mislim jedno 50 letjelica u minuti preleti. Skonto sam da su to ustvari sateliti, jer znate onu cinjenicu da je planeta zemlja prakticno obavijena slojem satelita. Kaze 18 000 satelita gore se vrti od cega je 15 000 aktivno a ovi ostali su gud baj ali jos uvijek su gore i nece past za dugo. I to su brzine nevjerovatne kako to brzo preleti. Eto vjerujte ja sam se iznenadio.
Gledam video ljudi koji su biciklom presli sa Aljaske gore negdje kod šerafa, pa sve do Meksika. Godina dana putovanja. Meni to djeluje tako privlacno, volio bih to. Ali nije to bas toliko jednostavno, treba nekoliko stvari. Prvo, bez para to ipak ne moze bez obzira sto spavate u šatoru veoma cesto pa i ne trosite mnogo novca. Onda treba tu i drustvo neko, nije bas jednostavno sam spavati svugdje, jer ne samo da ima i zivotinja nego i opsti neki osjecaj da si sam negdje u nedodžiji nije bas prijatan. Pa onda ima onih babroga svakakvih. Ne znam, mozda ipak se i ja uputum u takvu jednu putešestviju. Ja bih radije kroz europu, gdje je civilizacija.
(nema neki video jer ne znam sta bi)
Imam astronomski teleskop pa mogu vidjeti znatno dublje u svemir nego dalekozorom. Pored radioamaterizma hobi mi je i astronomija, u stvari sve više se u zadnje vrijeme bavim radioastronomijom. Ima puno prednosti u odnosu na promatranje svemira u vidljivom dijelu spektra. Ne smetaju oblaci, ne smeta dan. Neophodna je stručnost jer prijemnik mora biti izuzeto osjetljiv, da se smanji šum antenskog pojačala pojačalo radi na – 40 do -50 C. Signali iz svemira su vrlo, vrlo slabi. Mislim da je rješavanje tih sitnica “kikiriki” za svakog diplomiranog inženjera elektronike:)).
Pogledaj što se nalazi na ovom portalu. Da čovjek ne povjeruje. https://satellitetracker3d.com/track?norad-id=65606
zanimljiv link. Fino ti je to sto se bavis ovim kao hobiejm. Kako se bavis radio astronomijom, zar za to nije potrebno imati skupu opremu ?
Ja sam diplomirani inženjer elektronike, sada na magistarskom studiju. Razumije se da je za mene napraviti vrlo kvalitetnu opremu doista sitnica. Najkritičniji je ulazni stupanj prijemnika jer od tog stupnja ovisi odnos signal/šum. Što je šum prijemnika niži to će se primati slabiji signali. Imam tranzistora koji imaju šum od svega 0.5 dB. na 800 MHz. To su specijalni vrlo skupi profesionalni tranzistori. Sam bazni prijemnik je lako napraviti, on se nalazi u kući. Pretpojačalo se nalazi vani u samoj anteni da se izbjegnu relativno veliki gubici u kablu na frekvencijama blizu 1 GHz. Za antenu samo za nuždu može poslužiti i antena za prijem signala sa satelita kao što su Astra ili Bird, na primjer.
Za početak bi mogao poslužiti amaterski prijemnik za 70-centimetarsko područje (432 MHz). Problem je u tome što taj opseg dijelimo s nekim drugim službama pa je relativno šuman. Još bolja verzija bio bi prijemnik, tj., primopredajnik za 1296 MHz. Uz kvalitetno antensko predpojačalo dobio bi se dobar sistem za početak.
Cijena verzije u samogradnji je oko 600 €. Postoje i tvornički prijemnici, jako dobro mogu poslužiti i radioamaterski prijemnici uz neke dodatke. I u tom slučaju neophodno je antensko pretpojačalo. Signal iz prijemnika vodi se u računalo gdje ga obrađuje posebni program. Od svega najskuplji je taj program:))
Je li sistem dovoljno osjetljiv lako se provjeri: dovoljno je proći na kojih 5 ili 6 metara ispred antene, prijemni sistem mora to registrirati. Prijem u gradu nije moguć zbog velikog šuma koje stvaraju mnogobrojni digitalni uređaji.
Sunce i Mjesec su najsnažniji izvori radiovalova, kao što se može i očekivati Sunce nema konkurencije:)). Vrlo je bitno da dijagram zračenja antene bude što uži da se ne događa da Sunce prekrije slabe signale iz dubokog svemira. Sve to nije tako složeno kao što se na prvi pogled čini. Razumije se da se mi koji se amaterski bavimo astronomijom na bilo koji način ne možemo nositi niti uspoređivati s profesionalnim službama, ipak, uz malo truda i ulaganja mogu se dobiti dosta kvalitetni uređaji za amatersku upotrebu. Najbitnije od svega je da u svemu tomu uživamo.
U vezi satelita, moram se pohvaliti da i mi, hrvatski radioamateri, imamo svoj satelit u orbiti! Bit će belaja kad svi ti sateliti počnu padati na Zemlju:)) Ako te možda zanima radio ili radioamaterizam potraži lokalni radio klub, oni će ti pomoći da položiš ispit i održavaš veze s drugim radioamaterima širom svijeta !
Super ti je ovo. Fino vidjeti da se neko razumije u nesto.